Rasvjeta Općenito
| 
Vodič kroz rasvjetu
Ponukani brojnim pozivima i upitima premo mail-a odlučili smo napraviti mali priručni vodič za rasvjetu općenito u kojem ćemo objasniti najčešće nejasnoće i pojmove vezane za LED rasvjetu i rasvjetu općenito koji će biti razumljivi svakom korisniku.
Rasvjetna tijela (žarulje)
Led žarulje imaju jako malo sličnosti sa sadanašnjim tipovima žarulja na tržištu u stvari samo dvije, a to su da el. energiju pretvaraju u svjetlost i oblik same žarulje koji je sličan današnjim žaruljama da bi ih mogle vjerodostojno zamijeniti. Sve drugo je različito od principa rada kojim pretvaraju el. energiju u svjetlost do materijala od kojih su izrađene (mogućnost potpune reciklaže) te ne sadrže štetne tvari, plinove i ne zrače u UV i IR spektru.
Postoji nekoliko načina na koje današnje konvecionalne žarulje izmjeničnu ili istosmjernu struju pretvaraju u svijetlo, a proći ćemo samo osnovne tipove sa kratkim opisom.
1)Klasična žarulja (sa wolframovom niti)
Izumljena je 1910 godine. Sastoji se od staklenog tijela najčešče u obliku balona ispunjenog vakumom ili inertnim plinom (argon dušik). U sredini tijela (balona) nalazi se žarna nit načinjena od wolframa. Princip rada wolfram žarulje je da na žarnu nit pustimo el. struju i time je zagrijavamo na temperaturu višu od 2200°C pri čemu žarna nit emitira svijetlost popračenu isijavanjem velike topline. Skoro 95% el. energije oslobađa se u obliku topline, a samo 5% u obliku svijetlosti, što znači da troše 95% el. energije bez potrebe te time pojačavaju globalno zagrijavanje i štetnu emisiju CO2. Takava vrsta rasvjete radi na principu termičkog zračenja.
2)Halogena Žarulja
Izumljena je 70-tih godina prošlog stoljeća. Također rade na principu termičkog zračenja i posjeduju žarnu nit. Žarna nit zagrijava se na temperature veće od 2700°C pa se tijela (baloni) rade od kvarcnog stakla te se u njih uz plinsko punjenje nadodaju i halogenidi (flor, klor, jod, brom). Jako su osjetljiva na promjene napona što rezultira velikim skraćivanjem životnog vijeka. Neke modele halogenih žarulja (posebno one za reflektore) ne smije se dirati prstima jer ako ih „zamastimo“ mogu eksplodirati. Halogene žarulje zrače u UV spektru što znači da je od njih moguće dobiti opekline. Traju duže od wolframovih žarulja i troše manje el. energije.
3)Flourescentna Žarulja takozvana „štedna žarulja“
Izumljena je 80-tih godina prošlog stoljeća. Radi na principu izboja. Svjetlost se generira putem izboja u živinim parama gdje stvara nevidljivo UV zračenje koje se pomoću fosfora u žarulji pretvara u vidljivu svjetlost. Na struju se spaja preko prigušnice. Dolazi u raznim cijevastim oblicima. Za razliku od halogenih i wolfram žarulja odlikuje je smanjena potrošnja i duži vijek trajanja. Sadrže živu koja je jako štetna za zdravlje te zrači u IR I UV spektru.
4)LED Žarulja
Izumljena je 60-tih godina prošlog stoljeća ali se tek od kasnih 90-tih počinje koristiti kao rasvjeta. Sastoji se od nekoliko LE Dioda (ovisno o jačini žarulje) potpomognutih čipom (CREE, EPISTAR...). LED (eng. Light Emitting Diode) je čvrsto fizičko tijelo koje kao poluvodički element pretvara električnu energiju direktno u svjetlost za razliku od do sada poznatih tipova žarulja, koje moraju proizvesti toplinu koja onda daje svjetlost. LED pretvara električnu energiju u fotone koje onda vidimo kao svjetlost. Srce LED-a je poluvodički element koji se napaja istosmjernim niskim naponom, a cijeli je sistem zatvoren (zaliven) u specijalnu plastiku, što joj daje posebnu čvrstoću i manipulativnu upotrebljivost. Ne zrači u UV i IR spektru. Ne sastoji se od štetnih materijala. Troši jako malo u odnosu na sadašnje žarulje na tržištu. Traje izuzetno dugo preko 50.000 sati.
Česti nerazumljivi pojmovi u specifikacijama žarulja
1)Lumeni (lm)
Jedinica za svjetlosni tok je lumen (lm). Svjetlosni tok je ukupna količina svjetlosne energije koju izvor svjetla emitira u prostor u trajanju jedne sekunde. Jedan lumen je količina svjetlosne energije koja svake sekunde prolazi kroz jediničnu površinu kugle jediničnog radiusa u čijem centru se nalazi izvor svjetla jakosti 1 candela (cd). Dakle lumeni mjere svjetlosni tok a ne jakost osvjetljenja žarulje!
2) Lux (lx)
Jedinica za jakost osvjetljenja je lux (lx) ili foot-candle (fc). S time da je foot-candle anglosaksonska mjera a lux metrička. Jakost osvjetljenja je količina svjetlosne energije koja svake sekunde pada na jediničnu površinu. Dakle lux-i označavanju jakost osvjetljenja. Važno je znati da lux-i nisu isti ako je žarulja na 2m ili 3m visine. Što je žarulja udaljenija od plohe koju osvjetljava lux-i su slabiji.
3)Temperatura boje (K)
Jedinica za temperaturu boje je Kelvin (K). Idealno crno tijelo zrači svjetlošću određenog intenziteta ovisno o temperaturi na koju je zagrijano. Sukladno tome, kada bi idealno crno tijelo zagrijali na temperaturu od 3000 kelvin-a zračilo bi svjetlošču kao žarulja koja ima temperaturu boje 3000 K (npr. Fluo cijev). Postoje tri standardne grupe svjetlosti. 2700 – 3500 Kelvina je topla bijela (eng. warm white), 3500 – 5000 Kelvina je neutralna bijela (eng. natura white) i 5000 – 6000 Kelvina je hladna bijela (eng. cool white). Dakle topla bijela svjetlost je žučkasta, neutralna bijela svjetlost je bijela a hladna bijela svjetlost je plavkasta. Hladna bijela svjetlost simulira dnevnu svjetlost.
4)Uzvrat Boje (Ra)
Izražava se faktorom uzvrata boje (Ra). Faktor uzvrata boje pokazuje kvalitetu izvora svjetlosti i govori nam koliko su boje nekog osvjetljenog predmeta žaruljom identične sa bojama koje bi taj predmet imao kada bi ga osvjetlili dnevnom svjetlošću. Faktor uzvrata boje možemo svrstati u pet kategorija: a)Loš Ra 0-39, b) Dovoljan Ra 40-59, c)Dobar Ra 60-79, d)Vrlo Dobar Ra 80-89, e)Odličan Ra 90+. Dakle što je Ra veći to je uzvrat boje bolji odnosno boje su vjerodostojnije.